Usporedba TENS-a (transkutane električne živčane stimulacije) i EMS-a (električne mišićne stimulacije), s naglaskom na njihove mehanizme, primjenu i kliničke implikacije.
1. Definicije i ciljevi:
DESETKE:
Definicija: TENS uključuje primjenu niskonaponskih električnih struja na kožu putem elektroda, prvenstveno za ublažavanje boli.
Cilj: Glavni cilj mu je ublažiti akutnu i kroničnu bol stimuliranjem senzornih živaca, čime se modulira percepcija boli i potiče oslobađanje endogenih opioida.
Hitna pomoć:
Definicija: EMS se odnosi na primjenu električnih impulsa na mišićne skupine, što uzrokuje nevoljne kontrakcije.
Cilj: Primarni cilj je poboljšati funkciju mišića, povećati snagu, spriječiti atrofiju i potaknuti rehabilitaciju nakon ozljede ili operacije.
2. Mehanizmi djelovanja
DESETKE:
Teorija kontrole vrata: TENS prvenstveno djeluje prema teoriji kontrole vrata, gdje stimulacija velikih A-beta vlakana inhibira prijenos signala boli koje prenose mala C vlakna u središnji živčani sustav.
Oslobađanje endorfina: Niskofrekventni TENS (1-10 Hz) može stimulirati oslobađanje endorfina i enkefalina, koji se vežu za opioidne receptore u mozgu, proizvodeći analgetske učinke.
Promjena praga boli: Stimulacija može promijeniti pragove percepcije boli, omogućujući pojedincima da osjete manje boli.
Hitna pomoć:
Aktivacija motornih neurona: EMS izravno aktivira motorne neurone, što dovodi do regrutiranja i kontrakcije mišićnih vlakana. Kontrakcije mogu biti voljne ili nevoljne, ovisno o postavljenim parametrima.
Vrsta mišićne kontrakcije: EMS može izazvati i izotoničke kontrakcije (skraćivanje mišićnih vlakana) i izometrijske kontrakcije (napetost mišića bez pokreta), ovisno o primjeni.
Povećani protok krvi i oporavak: Kontrakcije poboljšavaju lokalnu cirkulaciju, što može pomoći u uklanjanju metaboličkog otpada i opskrbi hranjivim tvarima, čime se potiče oporavak i popravak mišića.
3. Postavke parametara
DESETKE:
Frekvencija: Obično se kreće od 1 Hz do 150 Hz. Niže frekvencije (1-10 Hz) učinkovite su za endogeno oslobađanje opioida, dok više frekvencije (80-100 Hz) mogu pružiti brže ublažavanje boli.
Širina impulsa: Varira od 50 do 400 mikrosekundi; šire širine impulsa mogu stimulirati dublje slojeve tkiva.
Modulacija: TENS uređaji često imaju postavke za modulaciju impulsa kako bi se spriječila akomodacija, osiguravajući kontinuiranu učinkovitost.
Hitna pomoć:
Frekvencija: Općenito postavljena između 1 Hz i 100 Hz. Frekvencije između 20 Hz i 50 Hz uobičajene su za trening mišića, dok više frekvencije mogu izazvati brzi umor.
Širina impulsa: Obično se kreće od 200 do 400 mikrosekundi kako bi se osigurala učinkovita aktivacija mišićnih vlakana.
Radni ciklus: EMS uređaji često koriste različite radne cikluse kako bi optimizirali mišićnu kontrakciju i faze oporavka (npr. 10 sekundi uključeno, 15 sekundi isključeno).
4. Kliničke primjene
DESETKE:
Liječenje boli: Široko se koristi za stanja poput kronične boli u donjem dijelu leđa, osteoartritisa, neuropatske boli i dismenoreje.
Postoperativna bol: Može se koristiti za smanjenje ovisnosti o farmakološkim analgeticima nakon kirurških zahvata.
Fiziološki učinci: Može smanjiti napetost mišića, poboljšati pokretljivost i poboljšati ukupnu udobnost pacijenta.
Hitna pomoć:
Rehabilitacija: Koristi se u fizikalnoj terapiji za pacijente koji se oporavljaju od operacija ili ozljeda kako bi se održala mišićna masa i funkcija.
Trening snage: Koristi se u sportskoj medicini za povećanje snage i izdržljivosti kod sportaša, često se koristi u kombinaciji s tradicionalnim metodama treninga.
Upravljanje spasticitetom: Može pomoći u upravljanju spasticitetom kod neuroloških stanja poticanjem opuštanja mišića i smanjenjem nevoljnih kontrakcija.
5. Postavljanje i konfiguracija elektroda
Postavljanje TENS elektroda:
Elektrode su strateški postavljene preko ili oko bolnih područja, s konfiguracijama koje često prate obrasce dermatoma ili okidačke točke kako bi se optimiziralo ublažavanje boli.
Postavljanje elektroda za hitnu medicinsku pomoć:
Elektrode se postavljaju preko određenih mišićnih skupina, osiguravajući da je cijeli mišićni trbuh pokriven kako bi se postigle učinkovite kontrakcije.
6. Sigurnost i kontraindikacije
Sigurnost TENS-a:
Općenito sigurno za većinu populacija; međutim, oprez se savjetuje osobama s određenim stanjima kao što su pacemakeri, kožne lezije ili stanja koja smanjuju osjet.
Nuspojave su obično minimalne, uključujući iritaciju kože ili nelagodu na mjestima elektroda.
Sigurnost u hitnoj medicinskoj službi:
Iako je općenito sigurna, EMS treba koristiti s oprezom kod pacijenata s neuromuskularnim poremećajima, trudnoćom ili određenim kardiovaskularnim stanjima.
Rizici uključuju bol u mišićima, iritaciju kože i, u rijetkim slučajevima, rabdomiolizu ako se nepravilno koristi.
Zaključak:
Ukratko, TENS i EMS su vrijedne elektroterapijske metode, svaka s različitim mehanizmima, primjenama i terapijskim ishodima. TENS je prvenstveno usmjeren na ublažavanje boli stimulacijom senzornih živaca, dok se EMS koristi za aktivaciju i rehabilitaciju mišića.
Vrijeme objave: 06.12.2024.
